Vitamini za bubrege: Ključne tvari za zdravlje mokraćnog sustava

Jedan od važnih, ali često zanemarenih čimbenika u prevenciji i održavanju zdravlja bubrega jest adekvatan unos vitamina. Ovisno o funkcionalnosti bubrega i eventualnim bolestima poput kronične bubrežne bolesti (KBB), potrebe za određenim vitaminima mogu znatno varirati od osobe do osobe. Međutim, jako su važni za sve, stoga bi bilo dobro znati u kojim namirnicama se nalaze važni vitamini za bubrege, kako ih pravilno unositi i je li dobro zamijeniti ih dodacima prehrani.

Zašto su bubrezi osjetljivi na nutritivne nedostatke?

Bubrezi su organi kroz koje dnevno procirkulira oko 180 litara krvi, a filtriraju se otpadne tvari koje se izlučuju urinom. Kod osoba s oslabljenom funkcijom bubrega, dolazi do akumulacije određenih vitamina, osobito onih topivih u mastima, dok drugi mogu biti izgubljeni kroz urin, osobito kod osoba na dijalizi.

Prema istraživanju objavljenom u časopisu Advances in Chronic Kidney Disease iz 2021, čak i u ranom stadiju bubrežnih bolesti uočavaju se manjkovi ključnih mikronutrijenata zbog restriktivnih dijeta, metaboličkih poremećaja i smanjene reapsorpcije u bubrezima. To čini pravilan odabir i doziranje vitamina za bubrege izuzetno važnim aspektom bubrežnog zdravlja.

Vitamini za bubrege

Ključni vitamini za bubrege su:

• Vitamin B6
• Vitamin B12
• Vitamin C
• Vitamin D

O svakom od njih donosimo najvažnije informacije te popis namirnica u kojima se nalazi najveći prirodni izvor.

Vitamin B6 (Piridoksin)

Vitamin B6 je vodotopivi vitamin iz skupine B-kompleksa, što znači da se ne skladišti u tijelu, već se njegov višak izlučuje putem urina, zbog čega je redovit unos iz prehrane iznimno važan. Ovaj vitamin za bubrege ima ključnu ulogu u metabolizmu aminokiselina, sintezi neurotransmitera poput serotonina i dopamina, te u procesima stvaranja energije.

Najveći prirodni izvori vitamina B6:

• Perad, osobito pileća prsa i puretina
• Riba, poput tune, lososa i sardina
• Banane, koje su često preporučene za blagi unos vitamina B6
• Cjelovite žitarice, poput zobi i smeđe riže
• Krumpir, osobito pečen ili kuhan s korom
• Sjemenke i orašasti plodovi, poput sjemenki suncokreta i lješnjaka

Kod osoba sklonih stvaranju bubrežnih kamenaca oksalatnog tipa, piridoksin može smanjiti koncentraciju oksalata u urinu, što predstavlja važan mehanizam prevencije. Također, kod pacijenata na dijalizi postoji povećani gubitak ovog vitamina, stoga se često preporučuje dodatna suplementacija, ali uz medicinski nadzor.

Vitamin B12 (Kobalamin)

Vitamin B12 je vodotopivi vitamin koji se, za razliku od ostalih B vitamina, u značajnoj mjeri pohranjuje u jetri, što znači da se njegovi manjkovi često ne pojavljuju odmah, nego nakon nekoliko godina smanjenog unosa. Ima ključnu ulogu u stvaranju crvenih krvnih stanica, funkciji živčanog sustava, te u sintezi DNK i metabolizmu homocisteina.

Najveći prirodni izvori vitamina B12:

• Jetra i iznutrice (npr. goveđa ili pileća jetra)
• Meso, posebno govedina i svinjetina
• Riba i školjke, osobito losos, sardine, pastrva i školjke
• Jaja, prvenstveno žumanjak
• Mlijeko i mliječni proizvodi, poput sira i jogurta
• Obogaćene biljne alternative, kao što su biljna mlijeka i veganske žitarice

Kod pacijenata s kroničnim bolestima bubrega, osobito onih koji su na dijalizi, često dolazi do deficita vitamina B12, što može pogoršati anemiju i neurološke simptome. U takvim slučajevima preporučuje se oblik metilkobalamin, koji se bolje apsorbira i aktivnije djeluje u metaboličkim procesima.

Vitamin C (Askorbinska kiselina)

Vitamin C je vodotopivi antioksidans koji ima mnogobrojne funkcije u ljudskom organizmu. Osim što neutralizira slobodne radikale, on sudjeluje u sintezi kolagena, jačanju imuniteta, te apsorpciji željeza iz biljne hrane. Također pomaže u zarastanju rana i očuvanju zdravlja desni.

Najveći prirodni izvori vitamina C:

• Agrumi, kao što su naranče, limuni, grejp i mandarine
• Paprika, osobito crvena
• Brokula, posebno kuhana na pari
• Jagode, borovnice i drugo bobičasto voće
• Kivi, koji sadrži više vitamina C od naranče
• Zelena salata i rajčica, osobito svježa

Kod osoba sa zdravim bubrezima, umjerena količina vitamina C je korisna, no kod bubrežnih bolesnika visoke doze mogu uzrokovati nakupljanje oksalata, što može potaknuti stvaranje oksalatnih bubrežnih kamenaca. Stoga se za pacijente s oštećenjem bubrega preporučuje unos do 60 mg dnevno, iz prirodnih izvora, dok se dodaci uzimaju isključivo prema preporuci nefrologa.

Vitamin D (Kolekalciferol)

Vitamin D je vitamin topiv u mastima koji u tijelu funkcionira kao hormon, regulirajući razinu kalcija i fosfora u krvi, čime igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja kostiju, imunološkoj obrani i funkciji mišića. U organizmu se sintetizira djelovanjem UVB zraka na kožu, a dio se unosi hranom.

Najveći prirodni izvori vitamina D:

• Masna riba, kao što su losos, skuša, haringa i tuna
• Ulje jetre bakalara, tradicionalni i snažan izvor
• Žumanjak jajeta
• Obogaćeni proizvodi, poput mlijeka, soka od naranče i žitarica
• Gljive, posebno one izložene sunčevoj svjetlosti

Bubrezi aktiviraju neaktivni oblik vitamina D (kolekalciferol) u njegov aktivni oblik – kalcitriol. Kod kronične bubrežne bolesti ova funkcija je smanjena, što dovodi do hipokalcemije i renalne osteodistrofije. Zbog toga se pacijentima s uznapredovalim bubrežnim bolestima često propisuju aktivni oblici vitamina D (kalcitriol, parikalcitol), uz redovite kontrole kalcija i fosfora.

Vitamini koje treba izbjegavati kod bolesti bubrega

Iako su vitamini općenito korisni za održavanje općeg zdravlja, kod osoba s kroničnim bubrežnim bolestima (KBB) ili onih koji su na dijalizi, određeni vitamini mogu uzrokovati ozbiljne komplikacije. Zbog smanjene sposobnosti bubrega da filtriraju i izlučuju tvari, pojedini vitamini se mogu akumulirati u organizmu, doseći toksične razine ili negativno interferirati s terapijama.

Vitamini za bubrege s kojima treba biti oprezan kod bolesti su:

• Vitamin A – Akumulira se kod slabije bubrežne funkcije i može uzrokovati toksičnost (hipervitaminozu A)
• Vitamin E – U visokim dozama može interferirati s antikoagulansima i povećati rizik od krvarenja
• Vitamin K – Može utjecati na učinak lijekova za razrjeđivanje krvi

Upravo zbog toga bubrežni bolesnici moraju sve dodatke prehrani uzimati isključivo uz prethodno savjetovanje s nefrologom ili dijetetičarom specijaliziranim za bubrežne bolesti.

Dok su neki vitamini poput B6, B12, C i D ključni za zdravlje bubrega, važno je shvatiti da univerzalna preporuka ne postoji. Potrebe se razlikuju ovisno o stupnju bubrežne funkcije, prisutnosti drugih bolesti, prehrambenim navikama i načinu liječenja.

Prije uzimanja bilo kojeg vitaminskog dodatka nužno je napraviti laboratorijske pretrage i posavjetovati se s liječnikom. Također treba i znati da ne postoji čudotvorni vitamin za bubrege, ali pravilna kombinacija prehrane i individualno dozirane suplementacije može značajno usporiti progresiju bolesti i poboljšati kvalitetu života.